image

Žene u medijima: Mete seksističkih napada, neophodno više govoriti o njihovim pravima

Kategorija: Blog
Organizacije: Kosovo 2.0 , RTV Kim
Tags:


Koliko su žene zastupljene u medijima? Na koji način su predstavljene? Koji su izazovi sa kojima se susreću? O ovim pitanjima govorile su nezavisna novinarka Una Hajdari, urednica na RTV Kim Zorica Vorgučić i novinarka Kosovo 2.0. Dafina Halili, u okviru diskusije „Žene u medijima“. Online diskusija organizovana je u okviru Digitalne nedelje izgradnje poverenja.


U medijima na Kosovu, uključujući i srpske i albanske, veliki je broj žena na vodećim pozicijama - saglasne su učesnice diskusije. 


Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju novinarke, Hajdari ističe da se od njih očekuje da se bave tzv. “lakim temama”, da nema “poštovanja prema novinarkama”, kao i da “nije pogodno za ženu da se bavi novinarstvom na način na koji se to obavlja na Kosovu i Balkanu”.


“Zabrinjavajuće je, po meni, kako društvo gleda na žene u novinarstvu, kao i na žene koje imaju svoj glas i govore o određenim temama,” ističe Hajdari.


Žene u medijima doživljavaju se “svemogućim”, smatra Vorgučić. One se, dodaje, bave “svim mogućim temama”. Postoji problem sa kadrovima u medijima, ne samo po pitanju pola - kaže. 


“Pritiske u novinarstvu trpe jednako i muškarci i žene,” stav je Vorgučićeve.


Novinarke na meti uglavnom seksističkih napada


Halili Ističe i da su novinarke svakodnevno meta napada.  


Govorila je o sajber napadima sa online platformi, te i da nema “kontrole, ni nadzora govora mržnje”:


“Kada vidimo različite kolumne, mišljenja ili vesti, posebno koje su napisale novinarke, odmah se počne sa pretnjama, posebno pretnjama seksualne vrste.”


O seksističkim napadima sa kojima se novinarke suočavaju govorila je i Hajdari:


“Mi, žene novinarke smo privilegovane, imamo glas i imamo kome da se obratimo kako bi ovo došlo do žena koje rade u opštini ili koje rade kao medicinske sestre koje su manje zaštićene ili se plaše da prijave neki slučaj seksualnog uznemiravanja.”


“Žene danas imaju mnogo jači glas u javnosti. Ne može da se ućutka glas žena kako je to moglo ranije,” uverena je Hajdari, ističući da je upravo to i pokrenulo globalnu kampanju “Me too” protiv seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja. 


Žene i dalje teže dolaze do položaja gde se donose odluke


Koristeći metaforu “staklenog tavana” koji je “samo malo izgreban”, Halili je govorila o učešću žena na najvišim položajima donošenja odluka na Kosovu. 


Halili objašnjava: “Drugi put Imamo ženu predsednicu, imamo broj poslanica koje su dobile mandate bez kvote, žene čine 30 odsto vladinog kabineta. Ali, ako pogledate broj zamenika ministara, to je manje od pet. Ako pogledamo ove brojke, možemo reći da smo i dalje daleko od urušavanja tog staklnenog tavana koji je veoma težak za žene da prevaziđu nevidljive barijere kako bi došle do položaja gde se donose odluke.”


Predstavljanje žena i političarki iz nevećinskih zajednica


Žene su zastupljene u medijima u zavisnosti od njihovog angažovanja, smatra urednica RTV KiM, uzimajući za primer predsednicu Kosova, Vjosu Osmanu, koja je predstavljena kao “žena od autoriteta”. 


Ipak, navodi da se ona nije bavila ženskim temama, već visokom politikom i optužbama:


“Mislim da bi svakako trebalo da se bavi problemima ženama.”


Vorgučić ističe i da u medijima nema žena koje se ne bave “primamljivim pozicijima”:


“O ženama koje žive na selu retko se govori.”


Govoreći o političarkama iz srpske zajednice, ona kaže:


“Nisu toliko vidljive bez obrira što su poslanice i što se nalaze na visokim pozicijama u sistemu Republike Srbije. Niti se oglašavaju, niti žele da pristanu da daju izjavu. Ne znam kakva je njihova uloga uopšte, niti koliko zastupaju žena iz svojih zajednica i koliko se bore za njihova prava.”


Ženama se ne veruje dovoljno, manjak ženskih tema u medijima


Izazovi sa kojima se suočavaju žene u medijima slični su skoro svuda u svetu, ističe Hajdari koja je bila dopisnica više svestkih medija. Ipak, navodi jednu razliku, odnosno karakteristiku za region zapadnog Balkana:


“Žene mogu da budu na položajima urednica, ali stanovništvo ne veruje ženama koje se bave teškim temama ili predviđanjima političkih dešavanja.”


“U trenutku kada društvo veruje ženama na isti način na koji veruje muškarcima, onda će možda doći do promene u ovoj situaciji,” smatra Hajdari.


Sa druge strane, Halili smatra da je neophodno da se teme o kojima se govori u takozvanim alternativnim medijima prebace u tradicionalne, odnosno mejnstrim medije.


“Prava debata za novinarke, žene u politici, portretizacija žena u medijima desiće se u momentu kada budemo imamo ozbiljnost i angažovanje od strane deskova u glavnim medijima, u trenutku kada budemo videli rodnu ravnopvanost u političkim debatama u trenutku kada nasilja, femicid postane glavna vest i ostane ključna naredne dve nedelje kroz različite diskusije gde se okupljaju aktivisti, panelisti ili različiti pripadnici društvo,” naglasila je ona.


“Dok tradicionalni mediji ne počnu da se bave ozbiljnije pravima žena, nećemo govoriti o veoma ozbiljnim naporima koji će postati nacionalna tema, više nego što su trenutno,” zaključuje Haliti.