image

Doprinos žena ključan u izgradnji mira, gledati ih kao partnere

Kategorija: Blog
Organizacije: Jahjaga Foundation , New Social Initiative , Kosova Democratic Institute
Tags:


Žene doprinose procesu izgradnje mira, zaključak je diskusije “Mir i bezbednost”, jedne od pet organizovanih u okviru Digitalne nedelje izgradnje poverenja organizovane tokom aprila. O ovoj temi govorile su izvršna direktorica Jahjaga fondacije Brikena Avdyli, izvršna direktorica Nove društvene inicijative Jovana Radosavljević i projektna menadžerka u Kosovskom demokratskom institutu Jeta Krasniqi.


Zašto bi žene trebalo da budu deo procesa izgradnje mira?


“Na Kosovu najveću težinu i teret nose žene u svakodnevnom životu, kako bi bile deo procesa izgradnje mira. To počinje od njihovog narativa, odnosno toga na koji način pričaju svojoj deci, kako ih ohrabruju da zajedno postupaju i deluju kako bi se stvorilo međusobno poverenje,” ističe Avdyli.


Veruje je i da je potrebno mir izgraditi na takozvanom lokalnom nivou, među običnim ljudima i “među nama samima”, kako bi bio postojaniji.


“Na etničkom nivou postoje razlike, ali smo se mi na ljudskom nivou toliko pomešali tokom godina. To su stvari koje nas čine ljudima i, na taj način, mi možemo da prevaziđemo mnoge stvari koje su više političke, nego što sleduju nama na dnevnom nivou,” dodaje ona.


Krasniqi ističe i da su neke od teških tema u posleratnim dešavanjima pokrenule upravo žene.


„Bez obzira na etničku pripadnost, žene su podigle svoj glas i ne bore se samo za prava žena, već i za ljudska prava, za ravnopravnost,“ navodi nekadašnja savetnica bivše kosovske predsednice Atifete Jahjage. 


Na uključivanje žena trebalo bi da gledamo kao nešto “homogeno, a ne sekundarno”, smatra ona. 


“Trebalo bi na žene gledati kao na partnere koji imaju pravo da govore o budućnosti svoje zemlje, ne samo za specifična pitanja, već i za pitanja koja su se do juče smatrala muškim,” ističe.


Radosavljevićeva deli sličan stav:


“Doprinos žena ključan je za uspeh svakog procesa izgradnje mira, jer, ako isključimo polovinu populacije iz ovih procesa, nemoguće je da očekujemo da će do nekog održivog mira doći. Žene su važne zato što donose potpuno drugačije perspektive i prioritete od muškaraca.”


Veruje je i da su “najvidljivije” žene one koje su u politici, dodajući da je pred sadašnjom kosovskom predsednicom Vjosom Osmani “veliki zadatak”, budući da bi, kako smatra Radosavljević, ona trebalo da bude “simbol zajedništa i ujedninjujući faktor za sve građane”.


Koji problemi dovode do marginalizacije i, eventualno, radikalizacije?


Manjak ekonomskog oznaživanja, izazovi u obrazovanju, očekivanja u posleratnom periodu, zdravstvena zaštita neke su od krucijalnih problema sa kojima se suočavaju, uglavnom, žene i mladi - ističe izvršna direktorica Jahjaga fondacije. 


Još jednom ističe važnost žena prisutnih na, kako ističe, osnovnim nivoima kao što su porodica, zajednica, škola u edukovanju budućih generacija.


“Njihova uloga je važna i ne mora da zavisi od političkog nivoa,” navodi.


Govoreći o problemima prisutnim u manjinskim zajednicama, Radosavljevićeva ističe da su oni uglavnom isti kao i u većinskim zajednicama.


“Problemi žena ne gledaju na etničke razlike. Problemi se vide svuda, sve žene prolaze kroz određene tipove marginalizacije i pretnje koje se javljaju sa novonastalim okolnostima,” kaže.


“Žena nosi veliki teret, jer se od nje očekuje mnogo stvari - da se obrazuje i da radi i da se uda, da rodi decu i da ih podiže, da sve to radi zajedno i u isto vreme. Ne postavlja se pitanje koliko je to fizički izvodljivo, i koliko tu ima pomoći partnera,” dodaje, takođe.


Žene žrtve seksualnog nasilja tokom rata vrlo važna tema.


Učesnice diskusije saglasne su da je pitanje žena žrtava seksualnog nasilja tokom ratnih dešavanja jedno od važnijih o kojem treba govoriti.


Radosavljevićeva ističe da žene žrtve seksualnog nasilja za vreme konflikta iz srpske i drugih nevećinskih zajednica još uvek, kaže, nisu u fokusu rada organizacija koje pokrivaju pitanja srpske zajednice i da je to jedna od tema o kojoj bi trebalo govoriti.


 “Ali je važno reći da to nisu bile ni žene iz albanske zajednice dok se nije stvorila politička klima i volja koja je omogućila da ovo postane izuzetno važna tema o kojoj se govori,” ističe, sa druge strane, ona.


Avdyli, takođe, navodi da je žene koje su tokom rata pretrpele seksualno nasilje i dalje smatraju žrtvama, te i da ne žele da izlaze u javnost sa svojim svedočenjima.


“I dalje nemamo kazne za ljude koji su počinila ta krivična dela i tu zaostajemo. Zločin ostaje zločin za sve nas,” ističe ona, dodajući da je neophodno rešiti ih kako bi “okrenuli novo poglavlje u budućnosti”.


Krasniqi koja je i članica Komisije za verifikaciju žrtava seksualnog nasilja ističe da je ovakav ratni zločin “ućutkan od strane Kosova ili na međunarodnoj sceni”.


“Stigma i poricanje ratnih zločina otežavaju još više traume tih žena” - smatra ona.


„Jako je važno da sve osobe koje su žrtve seksualnog nasilja, bez obzira na njihovu pripadnost i bez obzira na to ko je izvršio ova krivična dela, dođu kod nas, da veruju komisiji i da se prijave,“ zaključila je ona.